Kada ste preuzeli mandat, dočekali su Vas protesti, obustava nastave, sudske presude i napeti pregovori sa sindikatima. Koliko je bilo teško stabilizirati sistem obrazovanja u takvim okolnostima?

Velagić: U pravu ste. Odmah nakon imenovanja ovog saziva Vlade HNK započeo je štrajk prosvjetnih radnika u osnovnim i srednjim školama u HNK i samim tim se sistem obrazovanja našao u složenoj situaciji. U takvim vrlo kompleksnim prilikama – s obzirom da je tek započeo mandat – nije bilo jednostavno donositi odluke koji će zaštititi interese svih učesnika u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno učenika, prosvjetnih radnika i roditelja/staratelja. Kako sam spominjao i tokom trajanja štrajka, moj cilj je bio da uspostavimo dijalog, jer smatram da se problemi mogu rješavati samo razgovorom i kompromisom, a nikako jednostranim potezima. Nakon višemjesečnih razgovora s predstavnicima sindikata potpisali smo kolektivne ugovore za djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja i time omogućili neophodan nivo stabilnosti, unaprijedili materijalni status prosvjetnih radnika i, u konačnici, vratili povjerenje u obrazovni sistem.

Mnogi su tada tvrdili da je kompromis sa sindikatima gotovo nemoguć. Šta je na kraju presudilo da do dogovora ipak dođe i jesu li ti odnosi danas kvalitetniji?

Velagić: U periodu trajanja štrajka pogledi sindikata i Vlade HNK bili su poprilično udaljeni pa se u javnosti stvarao dojam da je dogovor skoro nemoguć. Međutim, bio sam duboko uvjeren da nijedna strana, dugoročno, ne može profitirati od konflikata i situacije u kojoj se nalazio obrazovni sistem. Presudilo je to, što su bez obzira na sve, i Vlada i Sindikat pokazali spremnost da probleme sagledaju sa šireg aspekta i da u najboljem interesu svih učesnika u obrazovnom sistemu dogovorimo pozitivna rješenja. Tokom tih razgovora, insistirao sam na međusobnom uvažavanju i sagledavanju realnih mogućnosti budžeta, ali istovremeno i na prihvatanju zahtjeva prosvjetnih radnika. Mislim da je obostrano uvažavanje i otvoren i nedvosmislen razgovor formula za jedan zdrav partnerski odnos između Vlade i Sindikata.

Vi često ističete da je HNK godinama imao ozbiljan nedostatak zakonskih i podzakonskih akata. Koliko je taj pravni vakuum zapravo kočio obrazovni sistem?

Velagić: Nedostatak ili zastarjelost zakonskih i podzakonskih akata, ne samo u obrazovnom sistemu, nego i u drugim oblastima, predstavlja problem. Većina zakona u obrazovnom sistemu je zastarjela. Takvo stanje ponekad dovodi do usporavanja važnih obrazovnih procesa i modernizacije, jer je bez savremenog i jasnog pravnog okvira teško provoditi velike promjene i obrazovne politike. Zato sam od dolaska na funkciju ministra insistirao na izradi i donošenju nove zakonske regulative i podzakonskih akata, kako bi obrazovni sistem, ali i drugi sektori u sastavu ovog Ministarstva mogli efikasnije funkcionirati. S tim u vezi, izradili smo Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK, koji podrazumijeva uvođenje obaveznog predškolskog obrazovanja. Ovaj zakon je usvojen u Vladi i Skupštini u nacrtu, prošao je i javnu raspravu, te je u formi prijedloga upućen Vladi na usvajanje. Također, Vladi HNK uputili smo i Nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u HNK, a u izradi je i Zakon o srednjem obrazovanju u HNK, kao i Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju u HNK. Kao što je već poznato, po prvi put u HNK donesen je i Zakon o kulturi, a za vrlo kratko vrijeme biće doneseno i nekoliko podzakonskih akata iz ove oblasti.

Donijeli ste pravilnike o stručnom usavršavanju i napredovanju. Koji je njihov značaj?

Velagić: Do 2024. godine u HNK na snazi je bio Pravilnik o stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju odgajatelja, učitelja, nastavnika i stručnih saradnika. Međutim, zbog određenih poteškoća u primjeni urađena su tri zasebna pravilnika i to: Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju odgajatelja i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama, Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim školama i Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju profesora i stručnih saradnika u srednjim školama. Nakon 15-tak godina stagnacije, pravilnicima koji se odnose na osnovno i srednje obrazovanje smo omogućili imenovanje mentora i savjetnika u osnovnim i srednjim školama, kojima smo osigurali dodatak na platu. Tako je od februara tekuće godine, Ministarstvo promovisalo 248 mentora i savjetnika u osnovnim i srednjim školama, od čega 165 mentora i 83 savjetnika. Promoviranim mentorima osiguran je dodatak na platu od 5%, a promoviranim savjetnicima 8% na platu. Ovom odlukom nastojimo da provodimo procese u jačanju kompetencija prosvjetnih radnika, koji obrazuju sadašnje i buduće generacije. Osim osiguranja što boljih uslova za odgoj i obrazovanje naših učenika, jedan od ključnih ciljeva Ministarstva jeste i podržavanje i unapređenje statusa nastavnika u njihovom zahtjevnom i odgovornom pozivu koji obavljaju.

Po prvi put u HNK je donesen Zakon o kulturi. Šta se usvajanjem ovog Zakona želi postići u oblasti kulture u Hercegovačko-neretvanskom kantonu?

Velagić: S obzirom na činjenicu da u Hercegovačko-neretvanskom kantonu do sada nije postojao Zakon o kulturi, usvajanje ovog zakona je značaj iskorak ka sistemskom uređenju ove oblasti. Ovaj Zakon, u suštini, predstavlja važan temelj za izgradnju funkcionalnog i održivog sistema kulture koji podržava stvaraoce, podstiče savremeno stvaralaštvo i čuva naše naslijeđe. Kultura ne smije i ne treba biti samo privilegija pojedinaca ili određenih sredina, nego javno dobro. S tim u vezi, naš cilj je da kultura bude dostupna svim građanima, bez obzira da li žive u većim ili manjim općinama i gradovima. U narednom periodu, pred nama je važan posao izrade podzakonskih akata i, naravno, daljnje saradnje sa kulturnim akterima i drugim nivoima vlasti, kako bi zakonska rješenja bila pretočena u konkretne promjene u praksi.

U toku Vašeg mandata radili ste i izmjene pedagoških standarda i normativa kojima ste smanjili broj učenika  u odjeljenjima i očuvali radna mjesta. Koliko je to finansijski zahtjevno za Kanton?

Velagić: Izmjenama pedagoških standarda i osnovnog i srednjeg školstva imali smo intenciju postići dva cilja, a to su: očuvanje odnosno stabilnost radnih mjesta i bolju posvećenost svakom učeniku odnosno omogućavanje kvalitetnijeg obrazovnog procesa, i u tome smo uspjeli. Izmjene su podrazumijevale smanjenje broja učenika po odjeljenjima sa 18 na 14 do najviše 24 u srednjim odnosno 28 u osnovnim školama, čime su sačuvana postojeća radna mjesta. Također, izmjenama i dopunama standarda ostvareni su uvjeti za angažiranje drugog stručnog saradnika (psihologa, socijalnog radnika, logopeda), kao i asistenata u nastavi. Iako iz određenog ugla posmatranja izmjene pedagoških standarda predstavljaju trošak odnosno finansijske implikacije za budžet kantona, smatram da ovaj korak koji smo napravili predstavlja investiciju u unapređenje odgojno-obrazovnog procesa i stvaranje kvalitetnijeg ambijenta za rad nastavnika i učenika. Upravo je i intencija Ministarstva bila da se usmjerimo ka stvaranju što boljih uslova za nastavu, koja odgaja i obrazuje našu djecu.

Koliko su programi zbrinjavanja tehnološkog viška pomogli da se izbjegnu otkazi i socijalni problemi u obrazovanju?

Velagić: Okvirni program i Okvirni sporazum o zbrinjavanju radnika za čijim radom je prestala potreba u osnovnim školama, je postojao i prije mog dolaska na mjesto ministra. Međutim, mi smo uradili određene izmjene i programa i sporazuma s ciljem dodatnog unaprjeđenja procesa zbrinjavanja radnika za kojima je prestala potreba. A kada je riječ o srednjim školama, po prvi put smo donijeli Okvirni program i Okvirni sporazum o zbrinjavanju radnika za čijim radom je prestala potreba u srednjim školama, koji je već prošle godine uspješno primijenjen. Na naše zadovoljstvo ovi akti, koji su potpisani sa sindikatima i osnovnog i srednjeg obrazovanja, u značajnoj mjeri doprinose očuvanju radnih mjesta naših nastavnika i profesora.

Usvojili ste novi Pravilnik o stipendijama. Šta su ključne novine, mnogi će reći da je ovo pravedan sistem dodjele stipendija?

Velagić: Donošenjem novog Pravilnika o stipendijama u HNK omogućili smo svim studentima s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji ispunjavaju formalno-pravne uvjete, da budu naši stipendisti. Prema tome, ovim Pravilnikom Ministarstvo je, po prvi put, omogućilo svakom studentu da dobije osnovnu stipendiju (ove akademske godine iznosi 150 KM) i to je jedinstven slučaj u Bosni i Hercegovini, na što smo izuzetno ponosni.

Ovaj sistem podrazumijeva i uvođenje diferenciranih stopa za isplatu dodataka na stipendiju (ove akademske godine dodatak iznosi jednokratno 600 KM) na način da će svaki student imati osnovnu stipendiju, i mogućnost prijave za dodatke na stipendiju po osnovu četiri kategorije i to: za uspjeh studenta u školovanju, odnosno studiju; socijalno-materijalni status studenta; deficitarnost zanimanja i smještaj u studentski dom. U ovoj akademskoj godini finansiramo oko 2.650 studenata, za što izdvajamo 4.500.000 KM. Stipendije koje dodjeljujemo svake godine za sve studente HNK predstavljaju ne samo ulaganje u unapređenje studentskog standarda, nego i ulaganje u znanje i u razvoj našeg društva.

Također, već dvije godine realiziramo i dodatno nagrađivanje najboljih studenata – dobitnika rektorovih, dekanovih i nagrada voditelja studijskih odsjeka. To je poseban program koji se već dvije godine primjenjuje u našem Kantonu. U okviru podrške za mlade istraživače, imamo program kojim podržavamo mlade doktorante i autore naučnih djela, te radova koji se objavljuju u relevantnim naučnim časopisima.

Povećali ste broj asistenata na oko 230. Koliko je to važno? Po prvi put su asistentima omogućeni regres i plaćeni godišnji odmor.

Velagić: Uvažavajući značaj asistenata u nastavi, Vlada je, na prijedlog Ministarstva, 2024. godine donijela Odluku o visini plate i visini naknada za topli obrok i prevoz za asistente u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, kojom je plata sa 700 KM povećana na 800 KM, a sljedeće godine na 1000, 00 KM. Također, asistenti u nastavi su, za razliku od prethodnog perioda, dobili pravo na topli obrok, regres, plaćeni godišnji odmor i plaćeni prevoz.

Iako je ovo oblast koju je potrebno dodatno urediti i unaprijediti, smatram izuzetno važnim što smo asistentima u nastavi poboljšali materijalne uslove. Činjenica da je broj asistenata u nastavi, u posljednjih nekoliko godina, značajno narastao, predstavlja određeni indikator za cjelokupno društvo i poziv da svi zajedno moramo više učiniti na podršci ovoj kategoriji.

HNK je uveo nova pravila za sigurnost u školama. Šta konkretno podrazumijevaju te mjere?

Velagić: Jedan od osnovnih ciljeva Ministarstva jeste razvijanje odgojno-obrazovnih ustanova kao zajednica u kojima se promoviraju tolerancija i demokratska klima kao osnov prevencije svih oblika nasilja, kako bi se svako dijete i zaposlenici osjećali sigurno u školskom okruženju. S tim u vezi, Ministarstvo je osnovnim i srednjim školama u HNK uputilo Preporuku za održavanje sigurnosti u školama i školskim prostorijama.

Preporukom je, između ostalog propisano da svaka školska ustanova formira školski sigurnosni tim koji se sastoji od direktora, pedagoga/psihologa, učitelja/nastavnika i drugih radnika te predstavnika roditelja, a koji će na redovnim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje i evaluaciju mjera, organizovanje pojačanog dežurstva aktiviranjem nenastavnog osoblja i obilaska vanjskih dijelova škole. Ulazak ostalih građana treba biti moguć samo uz najavu i u tačno određeno vrijeme, svaka stranka koja dođe u školu dužna je pokazati identifikacijski dokument i druge mjere, a sve u cilju zaštite i učenika i zaposlenika.

Možete li nam reći nešto više o statusu i stanju na Univerzitetu „Džemal Bijedić” u Mostaru. Stiče se dojam da su se uvjeti značajno unaprijedili.

Velagić: Posebnu pažnju Ministarstvo je posvetilo našim javnim visokoškolskim ustanovama (Univerzitetu „Džemal Bijedić“ i Sveučilištu), koje su ponos ne samo HNK nego cijele države. Ako me pitate za Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru moram naglasiti da on predstavlja jedan od simbola akademske zajednice u Bosni i Hercegovini. Bez obzira na izazove sa kojima se suočava, ova visokoškolska ustanova daje nemjerljiv doprinos razvoju obrazovanja, naučno-istraživačke djelatnosti i jačanju vrijednosti na kojima se zasniva demokratska, savremena i akademska zajednica.

Upravo zbog toga, od usvajanja budžeta 2023. godine značajno smo povećali sredstva za naše visokoškolske ustanove i to radimo kontinuirano. To je za rezultat imalo značajno poboljšanje uvjeta na Univerzitetu „Džemal Bijedić“. Jedan od narednih velikih koraka i za Univerzitet i za Ministarstvo jeste izgradnja Univerzitetske biblioteke i multimedijalnog centra, koji će da služi za edukaciju, pristup tehnologijama, arhiviranje, predavanje, prezentacije, odnosno za cjelodnevne aktivnosti kao što su održavanje popodnevnih radionica, treninga, kurseva, sekcija, instrukcija i mnogih drugih aktivnosti. Ministarstvo će i dalje nastaviti da bude partner Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru, kroz sistemsku podršku jačanja naučno-istraživačke djelatnosti, infrastrukture i unapređenja međunarodne saradnje.

Šta smatrate svojim najvećim rezultatom u dosadašnjem mandatu, a šta najvećim problemom koji još nije riješen?

Velagić: O vlastitim rezultatima je poprilično nezahvalno govoriti, međutim, sve urađeno, a o čemu sam govorio u prethodnim odgovorima smatram da je unaprijedilo obrazovni sistem. Posebno važnim smatram mjere koje su doprinijele očuvanju radnih mjesta, ali i kvalitetnijem pristupu učenicima kroz stvaranje boljih uslova za izvođenje nastave. Problemi se javljaju u svim oblastima, ali su oni u obrazovnom sistemu možda najosjetljiviji. Kako bi se obrazovni proces realizirao što kvalitetnije potrebno je da se temelji na savremenim zakonskim okvirima.

Iako sam inicirao izradu brojnih zakona iz resora Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, nisam sretan što mnogi od njih još uvijek nisu usvojeni. No ipak, iskreno se nadam da će zakoni koji su u proceduri i u izradi, uskoro ugledati svijetlo dana kako bismo unaprijedili obrazovni sistem i našim mladim naraštajima osigurali što kvalitetniji odgoj i obrazovanje.

Ako biste morali izdvojiti jednu reformu koja može trajno promijeniti obrazovanje u HNK, koja bi to bila?

Velagić: Ukoliko bi navedeno bilo samo do mene, najprije bih unaprijedio zakonsku regulativu s ciljem stvaranja boljih uslova za razvoj kompetencija i vještina učenika i studenata koje su im neophodne u savremenom društvu. To je možda i najteži oblik djelovanja – podizati sistem na viši nivo – ali bez njegove reforme nema napretka našega društva i boljeg ambijenta za našu djecu. Moj cilj nije da ostavim puku statistiku, nego promjenu nabolje u obrazovanju, nauci, kulturi i sportu koji će trajno ostati na dobrobit budućim generacijama.

Također, moram naglasiti da je neophodno omogućiti stvaranje preduvjeta za kontinuirano unapređenje materijalnog položaja nastavnog kadra, kao i kulturnih i javnih radnika u našem kantonu. Ukratko, želim moderan, efikasan, perspektivan i adekvatno vrijednovan obrazovni sistem, koji će biti na ponos, kako nama tako i generacijama koje dolaze.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu se provodi reforma osnovnog obrazovanja. Možete li nam reći o kakvoj reformi je riječ?

Velagić: U cilju unapređenja kvalitete obrazovnog sistema, Ministarstvo je 2024. godine donijelo Odluku o provođenju eksperimentalnih nastavnih planova i programa u pet osnovnih škola, tzv. kurikularna reforma – u prvim i šestim razredima devetogodišnjeg osnovnog odgoja i obrazovanja. Nakon izvršene analize, koja je pokazala da je eksperimentalni proces dao vrlo pozitivne rezultate, Ministarstvo je odlučilo da nastavni planovi i programi, koji su se izvodili u pet škola, od školske 2025/2026. godine budu primijenjeni u svim prvim i šestim razredima na području Kantona.

Uporedo s tim Ministarstvo je započelo primjenu eksperimentalnih nastavnih planova i programa za drugi i sedmi razred, koji se izvode u istih pet osnovnih škola. Ukoliko anketa, koju upravo provodimo, dadne pozitivne rezultate reforma će sljedeće školske godine obuhvatiti sve druge i sedme razrede i eksperimentalno treće i osme razrede. Planirano je da, nakon osnovne škole, reformski proces obuhvati i srednjoškolsko obrazovanje. Važno je naglasiti da ova reforma podrazumijeva potpuno usklađene smjernice, tako da će se u HNK i dalje primjenjivati jedan Nastavni plan, kako na bosanskom tako i na hrvatskom jeziku.

Kako je u fokusu reforme izrada novih nastavnih programa, prilagođenih savremenim evropskim standardima, Ministarstvo je u koordinaciji sa Misijom OSCE-a završilo proces obuke i osposobljavanja stručnih timova sastavljenih od predstavnika Pedagoškog zavoda Mostar, Zavoda za školstvo Mostar, učitelja i nastavnika osnovnih škola, Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i Sveučilišta u Mostaru. U ovom momentu radimo na formiranju radnih grupa sastavljenih od nastavnika iz svih nastavnih polja, koji će imati zadatak da u skorijem periodu započnu izradu novih nastavnih programa.

Ovaj proces je dosta kompleksan i zahtjeva vrlo pažljiv pristup, jer želimo da postignemo kvalitet, odnosno da naši učenici dobiju nastavne programe koji će ih osposobiti da se mogu uspješno nositi sa svim budućim izazovima, tokom obrazovanja i osposobljavanja za budući posao.